SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZADUŽENOST
 
Udio bruto inozemnog duga u BDP-u 81%
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 23.01.2020. - 13:14:21
 ANALIZA - Nominalni rast BDP-a u trećem tromjesečju povoljno se odrazio i na relativne pokazatelje inozemne zaduženosti. 

Tako se krajem trećeg tromjesečja 2019. bruto inozemni dug spustio na 80,9% BDP-a što je za 1,7 pb manje nego na kraju 2018. U apsolutnom izrazu, uz porast za 1,3% u odnosu na prosinac 2018. bruto inozemni dug RH krajem rujna prošle godine iznosio je 43,3 mlrd. eura. Navedeno povećanjem prema navodima središnje banke, posljedica je nepovoljnog učinka međuvalutnih promjena i ostalih prilagodbi.

U strukturi duga najveći udio od gotovo 39% čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu od početka 2019. ponovno počeli bilježiti pozitivne godišnje stope rasta. Bruto inozemni dug trgovačkih društava na kraju rujna iznosio je 17,1 mlrd eura. S 14,4 mlrd eura udio bruto inozemnog duga opće države dosegnuo je 32,6%, dok su udio bruto inozemnih obveza drugih monetarnih institucija zbog snažnog dugogodišnjeg razduživanja u prethodnim godinama (2012. – 2018.) spustio na 8,1% u srpnju (3,6 mlrd eura).

Prirast inozemnog duga u prvih devet mjeseci ove godine generiran je povećanjem obveza javnog sektora čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju rujna 2019. iznosio 17,6 mlrd eura što je 6,4%% ili 1,1 mlrd eura više u odnosu na kraj 2018.

Unutar javnog sektora država je s 14,4 mlrd bila najveći dužnik uz prirast duga u odnosu na kraj 2018. od 414 mil. eura, dok je dug središnje banke s iznosom od 2 mlrd eura za 390 milijuna eura ili 23,6% viši u odnosu na kraj godine ranije. Povećanje obveza opće države dominantno je posljedica rasta obveza po izdanim dugoročnim vrijednosnim papirima. (Negarantirani) dug privatnog sektora krajem rujna bio je na razini blago ispod razine s kraja 2018., 25,5 mlrd eura.).

Očekujemo da će pokazatelji za cijelu 2019. ukazati na daljnje smanjenje vanjske ranjivosti uz pad omjera bruto inozemnog duga na razinu oko 80% BDP-a. Daljnje poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti očekujemo i u ovoj godini. Nastavak ekspanzivne monetarne politike vodećih središnjih banaka (ESB i Fed) zadržavat će troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama.

Relativno povoljni uvjeti financiranja na inozemnim tržištima svakako su i rezultat smanjenja vanjske ranjivosti Hrvatske kao i investicijska razina kreditne ocjene Hrvatske. S druge strane, unatoč smanjenu omjera bruto inozemnog duga u BDP-u, koje kontinuirano traje od 2015. godine, visoke razine obveza prema inozemstvu akumulirane ranijih godina upozoravaju na i dalje relativno visoku vanjsku ranjivost Hrvatske.