SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DOBRA GODINA
 
Turistički sektor može biti itekako zadovoljan ovom godinom
Autor/izvor: SEEbiz / Globus
Datum objave: 07.12.2019. - 11:13:40
ZAGREB - Iako sporadično još traje, glavnina turističke sezone '19. je za nama. Prilika je to da se osvrnemo na okolnosti koje su pratile ovogodišnju, po puno toga vrlo specifičnu, sezonu te da naposljetku izvučemo neke korisne zaključke za budućnost.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila je podatke o fizičkim pokazateljima turizma u prvih deset mjeseci ove godine, što je razdoblje u kojem se ostvari većina turističkog prometa u Hrvatskoj. Podaci iz sustava eVisitor tako pokazuju da je od siječnja do listopada ove godine ostvareno 19,9 milijuna turističkih dolazaka, što je porast od 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 106,7 milijuna noćenja, što je porast za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, piše Globus.

Drugim riječima, ponovno imamo rekordnu turističku sezonu, a to još zornije pokazuje i sljedeći podatak: na dan 25. listopada ove godine premašen je turistički promet ostvaren u cijeloj 2018. godini! No, ne samo da je došlo više turista nego prvi financijski pokazatelji pokazuju još i veći rast: prema riječima ministra turizma, iznos fiskaliziranih računa kod agencijskih usluga, usluga smještaja i usluga ugostiteljstva bio je 8 posto viši u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.

Prosječno upućenog čitatelja ti će podaci vjerojatno iznenaditi s obzirom na ovogodišnju količinu medijskih naslova o navodnoj "katastrofalnoj turističkoj sezoni", "propasti turizma" itd., a vidimo kako ponovno imamo rekordnu turističku godinu. U čemu je onda "kvaka"; zašto brojke pokazuju jedno, a medijski je narativ bio sasvim drukčiji? Više je različitih čimbenika na to utjecalo pa krenimo redom.

Prvo, ova je godina bila pomalo atipična u odnosu na prethodne, a naročito promatrano u odnosu na lanjsku (zbog različitog rasporeda blagdana te vremenskih prilika). Podsjetimo se, sezona je započela dobro: zbog nešto kasnijeg Uskrsa, u travnju ove godine zabilježeno je čak 18 posto više noćenja u odnosu na travanj prošle godine; kišoviti svibanj zatim je donio minuse, naročito u kampovima, pa je zabilježeno gotovo 15 posto manje noćenja; lipanj je pak bio sjajan s više od 13 milijuna noćenja (porast za 10 posto) te je sveukupno gledano predsezona bila vrlo dobra.

No, kada je srpanj započeo s minusom u odnosu na prethodnu godinu, a što zapravo i nije bilo veliko iznenađenje nakon ovogodišnjeg rekordnog lipnja, to kao da je bio okidač za seriju članaka i raznih medijskih istupa o navodnoj propasti hrvatskog turizma. Pisalo se o "srpanjskoj rupi", o prevelikoj osjetljivosti odnosno nestabilnosti turizma kao gospodarske grane, o niskoj kvaliteti i preskupom privatnom smještaju koji više ne prolazi kod turista itd., no više o pozadini te umjetno stvorene histerije nešto kasnije.

Dakle, unatoč blagom srpanjskom minusu, kumulativni podaci od početka godine kontinuirano su bili u plusu, a standardno najjači kolovoz donio je novi rast, baš kao i rujan i listopad. Ipak, unatoč statistički zabilježenim plusevima, mnogi su se (opravdano) žalili na slabiju popunjenost smještaja i/ili ugostiteljskog prometa. Razlog te (na prvi pogled) paradoksalnosti rezultat je dviju okolnosti.

Ranije spomenuta atipičnost ovogodišnje turističke sezone očituje se u tome što su ove godine različite destinacije prolazile značajno različito: dok su neke standardno jake destinacije (poput Medulina ili Malog Lošinja) zabilježile minuse, neke druge (poput Splita) imale su znatne, čak i dvoznamenkaste poraste broja noćenja.

Dakle, u nekim je mjestima bilo nešto manje turista, a u nekima više – i to je izazvalo određenu pomutnju. No, ukupno promatrano, Hrvatska je ponovno imala porast turističkih i dolazaka i noćenja.

Drugi razlog zbog kojeg je došlo do slabije popunjenosti smještaja kod nekih iznajmljivača nastavak je snažnog povećanja ponude. Prema podacima Hrvatske udruge turizma, u prvih devet mjeseci 2019. komercijalni smještajni kapaciteti u Hrvatskoj povećani su za 67 tisuća kreveta ili 5,9 posto. Drugim riječima, unatoč tome što je bilo 2 posto više turističkih noćenja, povećanje ponude od 6 posto nužno znači da je kod nekih moralo doći do slabije popunjenosti kapaciteta.

Dakle, nema ničega spornog u statistici: zbilja smo (ponovno) imali rekordnu turističku godinu, a to što ona nije bila jednako uspješna svima, sasvim je druga je priča. To su stvari koje ne smijemo miješati: potražnja za hrvatskim turizmom nije opala, već je (lako moguće) ponuda premašila potražnju.

Pogrešno je tumačiti situaciju kao "katastrofalnu", a kako smo često mogli čitati ovo ljeto, ako na vrhuncu sezone ima nepopunjenog smještaja; zar bi sve sobe i apartmani morali biti popunjeni, tj. zar bi svima koji se bave turizmom i ugostiteljstvom trebala biti zagarantirana zarada?

Naravno da ne bi i vrijeme je da svi shvate kako turizam nije laka i sigurna zarada kako se to često misli. Kao i u svakom drugom biznisu ili investicijskom poduhvatu, postoji rizik i lako se može "preinvestirati", a planovi izjaloviti. To su neki sada na svojoj koži i naučili.

Važno se osvrnuti na još jednu stvar, a to je medijski narativ kojem smo svjedočili ove godine i koji je imao svoje konkretne posljedice, tj. rezultate u vidu udovoljavanja zahtjeva interesnim grupacijama za snižavanjem stope PDV-a u ugostiteljstvu, ukidanje kvota za zapošljavanje i sl. Bez namjere da se implicira (ne)opravdanost tih poteza, ipak ostaje dojam da su isti "iznuđeni" medijskim pritiskom, a ne da su plod pažljivog promišljanja koje bi bilo poželjno u donošenju odluka i vođenju javnih politika.

Naime, već početkom godine pažljiviji i upućeniji promatrač mogao je primijetiti organizirano agresivno lobiranje udruženja turističkih agencija, turoperatera i hotelskih kuća za niže poreze, nastojeći pridobiti javnost na svoju stranu. To je sasvim legitimno i razumljivo, no kada se počelo s napadima na obiteljski smještaj, a čemu su se (ne)svjesno priključili mnogi komentatori i "influenseri" na društvenim mrežama jer im je to bila dobra "roba", "hajka" je mogla početi.

Krivac za navodni propast turizma tako je brzo detektiran. Obiteljski smještaj okarakteriziran je kao preskup, loš, "smještaj s babinim namještajem iz osamdesetih" itd., uz zaključak kako to više ne prolazi kod gostiju. Stvorena je percepcija da se događa regresija u kvaliteti ponude privatnog smještaja u Hrvatskoj, a istina je, dakako, kudikamo drukčija.

Naime, privatni smještaj sve je bolji i uređeniji, a time i skuplji te je više dana u godini popunjen. Tako su, primjerice, prosječne ocjene smještaja na Bookingu, što je malo poznata stvar, najviše upravo u – Hrvatskoj. Prošle je godine nagradu, koja se dodjeljuju objektima s dobivenim ocjenama između 8 i maksimalnih 10, u Hrvatskoj dobilo čak 34 tisuće objekata (od čega su tri četvrtine kuće, apartmani i slični smještaj). To je tek nešto manje od broja nagrađenih objekata na višestruko većim tržištima Španjolske ili Francuske, a ukupna prosječna ocjena recenzija gostiju bila je 9,0, što je uz Novi Zeland bila najviša prosječna ocjena gostiju u svijetu!

Da su napadi na kvalitetu obiteljskog smještaj bili promašeni te da isti nije bio uzrok slabijoj sezoni, pokazuje i sljedeći podatak: u prvih deset mjeseci ove godine kampovi su imali pad noćenja za 0,4 posto, hoteli su zabilježili rast noćenja za 1,5 posto, a objekti u domaćinstvu imali su rast noćenja za 3 posto. Kako je onda obiteljski smještaj loš, preskup i nekonkurentan ako je ponovno imao veći rast noćenja od hotela ili kampova?

Dakle, ove smo godine svjedočili kojekakvim manipulacijama i krivim interpretacijama činjenica i brojki. Zato je važno ponavljati da ne treba nasjedati na narative zluradih komentatora koji šire paniku, da se brojke trebaju pažljivo gledati i interpretirati, da su svi sindikati i udruge, pa tako i turističke, interesne organizacije i njihov interes nije automatski i javni interes RH, da je potražnja za hrvatskim turizmom postojana (turizam kao gospodarska grana nije ni približno osjetljiv kako se to često tumači, vidi grafikon), ali je konkurencija velika i zarada nije ni laka ni zagarantirana itd. To su samo neke od lekcija koje možemo izvući iz ove turističke sezone.