SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PARADOKSI
 
Tržište rada: 50.000 ljudi dugotrajno bez posla, nedostaje 67 tisuća radnika
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 01.07.2019. - 07:38:17
ZAGREB - U prvi dan srpnja Hrvatska ulazi s približno 38 tisuća zaposlenih više nego prošle godine, ali i oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta za koja se radnici moraju svijećom tražiti.

Hrvatska burza rada bila je sve do prije nekoliko godina neiscrpan rezervoar radnika koji se tek s vremena na vrijeme dopunjavao uvoznim kvotama za deficitarna zanimanja u brodogradnji, građevini i metalnoj industriji. Posljednje dvije godine stvari su se stubokom promijenile pa je ove godine Vlada povećala kvote za strance na 68 tisuća, piše Večernji list.

Broj nezaposlenih spustio se na razine na kojima je bio osamdesetih godina prošlog stoljeća – oko 116.000 – ali za polovicu nezaposlenih moglo bi se reći da su skupina tranzicijskih gubitnika.

Prema strukturi s kraja svibnja ove godine, u evidenciji nezaposlenih nalazi se nešto više od 12 tisuća osoba koje su bez posla osam i više godina, još deset tisuća radnika na burzi je od pet do osam godina, oko 15 tisuća bez posla je od dvije do pet godina, a u grupaciju dugotrajno nezaposlene osobe – u koju prema međunarodnoj metodologiji ulaze svi koji se ne mogu zaposliti unutar godine dana – ulazi i oko 13 tisuća građana koji su bez posla između jedne i dvije godine! Po međunarodnim je kriterijima, dakle, svaka druga nezaposlena osoba u Hrvatskoj dugotrajno nezaposlena, dok se za ljude koji čekaju posao do godine dana može reći i da su se obrazovali za kriva zanimanja.

"Što se tiče dugotrajno nezaposlenih, sad je puno povoljnija slika nego u prethodnom razdoblju ekonomskog rasta, do 2008. godine, kada je dugotrajno nezaposlenih bilo i do 60%. Od kada se od 2017. oporavak zahuktao, njihov udio je stabilan ili se smanjuje. Sada je taj udio rekordno nizak, oko 44%. Osnaženo je zapošljavanje, ili barem prekidi u nezaposlenosti i kod dugotrajno nezaposlenih te ne tavore na HZZ-u", kaže sociolog Teo Matković koji uočava da je smanjenje nezaposlenosti dosta snažno u svim dobnim skupinama, pa i stariji radni kontingent ima koristi od oporavka tržišta rada, ali nešto manje od drugih.

"I ako se broj nezaposlenih starijih od 50 smanjio s 90.744 u 2014. na 53.550 u 2017., taj je pad nešto sporiji nego za ostale dobne skupine te se udio starijih među nezaposlenima povećao s 27,7% na 34,9% između 2014. i 2018.", navodi Matković.

Tržište traži sobarice, kuhare, čistačice, vozače, građevinske radnike, informatičare, a na našoj burzi je više tisuća raznih kemijskih, šumarskih, poljoprivrednih i inih tehničara, oko 7 tisuća uredskih službenika, oko 3,6 tisuća knjigovođa, oko 3 tisuće komercijalista, oko 2,5 tisuće drugih ekonomskih stručnjaka, oko 1700 računovođa, tisuću nezaposlenih pravnika, nešto više od tisuću nastavnika srednjih škola, ali i točno 7527 trgovaca od kojih njih oko 5 tisuća ulazi u grupaciju kratkotrajno nezaposlenih.

Dakle, od slobodnih radnih mjesta, trgovaca na burzi ima više, što se ne bi moglo reći za logopede ili nutricioniste kojih uopće nema u evidenciji nezaposlenih, liječnike specijaliste, kojih je na burzi sedmero, liječnike opće prakse, kojih je 61, ali njih 34 prijavljeno je do tri mjeseca, ili farmaceute kojih je 23 i većinom su na burzi nekoliko mjeseci. Krovopokrivači se i na burzi moraju svijećom tražiti i prijavljen je samo 21, zidara je samo 327, tesara i stolara 144,...