SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRORAČUN EU
 
Summit EU o proračunu počeo s pet i pol sati zakašnjenja
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 07.02.2013. - 21:31:33

BRUXELLES - S više od pet i pol sati zakašnjenja čelnici zemalja članica započeli su u četvrtak navečer summit, na kojem hrvatski premijer Zoran Milanović sudjeluje kao promatrač, a koji je posvećen višegodišnjem proračunskom okviru EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020.

Summit, koji je trebao započeti u 15 sati, započo je oko 20.45. Tih skoro šest sati proteklo je u konzultacijama kako bi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy mogao na početku sastanka izići s konkretnim prijedlogom sedmogodišnjeg proračuna.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da nije došlo do približavanja stajališta zemalja članica te da je Van Rompuy odustao od toga da na početku sastanka iziđe s konkretnim prijedlogom. Razgovori o proračunu nastavit će se na plenarnom sastanku te na radnoj večeri.

Čelnici zemalja članica i hrvatski premijer Zoran Milanović, koji na summitu sudjeluje kao promatrač, ušli su u u ranim popodnevnim satima u zgradu Vijeća Europske unije i započeli niz sastanaka u različitim formatima.

Premijer Milanović sudjelovao je na sastanku čelnika "prijatelja kohezije", neformalne skupine zemalja koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju.

Francuski predsjednik Francois Hollande sastao se s premijerima Španjolske i Italije Marianom Rajoy i Marijom Montijem, koji traže da se u eurpopskom proračunu osiguraju sredstva za poticanje gospodarskog rasta.

Njemačka kancelarka Angela Merkel do sada je razgovarala s Hollandom, britanskim premijerom Davidom Cameronom, predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom.

U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru, zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prva skupina, koja se neformalno naziva "prijatelji boljeg trošenja", a neki ih nazivaju i "klub škrtaca", traži da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni europski proračun ne može biti iznimka. Druga skupina, "prijatelji kohezije", u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih regija u Uniji.