SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STRATEŠKI
 
Stratfor: Rusija sve aktivnija u bivšoj Jugoslaviji
Autor/izvor: SEEbiz / RSE
Datum objave: 16.01.2013. - 21:25:30
ANALIZA - Zemlje bivše Jugoslavije su dio europskog graničnog pojasa gdje se za utjecaj nadmeću Zapad, prije svega EU, Rusija i Turska.
Moskva koristi projekte za energiju kao i ekonomsku krizu u EU kako bi učvrstila svoj uticaj u ovoj regiji. Tako je dio ruskog plinovoda Južni tok koji prolazi kroz Srbiju postao projekt od najvećeg državnog značaja za Beograd. Također, Moskva i Beograd su nedavno potpisali sporazum o dodeljivanju kredita u iznosu od 800 milijuna dolara za modernizaciju željeznica u Srbiji, a pregovara se i o ruskom kreditu od milijardu dolara za popunjavanje budžetskog deficita Srbije.

Iako utjecaj Rusije u bivšoj Jugoslaviji jača, on je ipak ograničen. Zemljama sa prostora bivše Jugoslavije i dalje će primat biti veze sa Europom i zapadnim institucijama koje im pružaju financijsku pomoć, piše američka agencija za strateške analize „Stratfor".

Nakon raspada Jugoslavije, zemlje naslednice su krenule različitim putevima kada je riječ o odnosima prema Europi i Rusiji – i ekonomski i u vrijednosnom smislu.

Srbija naročito ima bliske veze sa Rusijom, uključujući kulturne i vjerske. Takođe, Rusija podržava poziciju Beograda oko Kosova, dok ostale zemlje sa prostora bivše Jugoslavije nemaju takve odnose sa Moskvom. Na primjer, Slovenija je članica EU i eurozone.

„Planinska geografija regije i kulturne razlike otežavaju strancima jedinstven pristup prema sedam zemalja sa prostora bivše Jugoslavije", ocjenjuje „Stratfor".

Sve ove države su razvile snažne ekonomske veze s Europom, bilo da su već članice EU ili teže da u nju uđu. Međutim, tu integraciju komplicira ekonomska kriza na starom kontinentu kao i mnoštvo još uvijek neriješenih etničkih i teritorijalnih sporova u ovoj regiji kao i nepostojanja standarda zapadnih institucija.

Istovremeno, podseća Stratfor, Rusija - koja je uvijek imala snažne kulturne veze sa slavenskim i pravoslavnim zemljama na Balkanu – može imati koristi od usporavanja evropskih integracija i da financijski pomogne zemljama ove regije suočenim sa recesijom koja je djelomično izazvana krizom u EU.

Potreba zemalja bivše Jugoslavije da obnove i moderniziraju svoju industrijsku bazu i prometnu infrastrukturu otvara više mogućnosti za angažman Rusije. Štoviše, Rusija može koristiti svoje bogate energetske resurse da ostvari ambiciju o igranju još važnije uloge u regiji.

Rusija je već glavni opskrbljivač Balkana energijom, a plinovod Južni tok će dodatno učvrstiti tu njenu poziciju. Plin sudjeluje sa 10 do 15 posto u ukupnoj potrošnji energije u regiji. Međutim, kada se završi gradnja Južnog toka, očekuje se povećanje potrošnje plina.

Ovaj plinovod će proći ispod Crnog mora, zatim kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju na putu do Italije. Srbija i Slovenija će imati koristi od povećane opskrbe plinom kao i naplaćivanja taksi za tranzit. ​​Druge zemlje regije će dobiti pristup plinu iz Južnog toka nakon izgradnje bočnih cjevovoda.

Tokom 2012. Crna Gora, Hrvatska, Makedonija i Bosna i Hercegovina su pregovarale o dobijanju plina preko bočnih cjevovoda, ali prema najnovijem planu dodatne veze će biti građene samo prema Hrvatskoj i BiH.

Mnoge ruske kompanije iz energetskog sektora su involvirane u druge projekte na prostoru bivše Jugoslavije.

Makedonija surađuje sa ruskom kompanijom Strojtransgaz u modernizaciji i proširenju nacionalnog plinskog sistema.

Gazprom Neft je kupio Naftnu industriju Srbije (NIS), koja deluje i u Crnoj Gori, Makedoniji i BiH.

Prošle godine ruska naftna kompanija Zarubežneft, koja je pod kontrolom države, planira investirati oko 1,3 milijardi dolara u naftnu infrastrukturu Hrvatske i BiH da bi transportirala prerađene proizvode iz svojih rafinerija iz BiH u Hrvatsku. Štoviše, Zarubežneft i Gazprom Neft se nadmeću u kupovini 63 benzinske pumpe u Hrvatskoj koje austrijska kompanija OMV planira prodati.

Čak i izvan energetskog sektora, većina zemalja sa prostora bivše Jugoslavije uglavnom zavisi od stranog kapitala za modernizaciju i razvoj infrastrukture. Većina novca dolazi iz Europe, ali ruske kompanije koriste sadašnje ekonomske slabosti EU i preuzimaju imovinu od strateškog značaja.

Najveća ruska banka, Sberbank – čiji je većinski vlasnik Centralna banka u Moskvi - preuzela je austrijsku Volksbanku 2012, koja ima ogranke u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Sloveniji.

Štaviše, ruski Uralvagonzavod pregovara o preuzimanju Železare u Smederevu iz koje se američka kompanija US Steel povukla prošle godine. Istovremeno, NIS razmatra učešće u petrohemijskom sektoru u Srbiji.

Ruski angažman u bivšoj Jugoslaviji se ne svodi samo na kupovinu imovine. U studenome 2012. Srbija i Rusija su se dogovorile da zajednički proizvode borbena oklopna vozila namijenjena izvozu.

U prosincu  je ruska banka VTB najavila da razmatra financiranje infrastrukturnih projekata u Srbiji i iskazala interes za učešće u privatizaciji nekoliko kompanija. Istovremeno, Crna Gora već nekoliko godina privlači ruske investitore koji kupuju nekretnine, kao i turiste.

Ruski interes za Balkan nije jednostran. U junu prošle godine makedonski premijer Nikola Gruevski je putovao u Rusiju u nastojanju da privuče investitore i rekao je da će biti pojednostavljen vizni režim za ruske građane koji dolaze u njegovu zemlju. Sa sličnim ciljem u Rusiju su putovali i hrvatski dužnosnici težeći da pridobiju ruske investitore za energetski sektor i brodogradnju.

Mada zemlje sa prostora bivše Jugoslavije pozdravljaju dolazak ruskog kapitala, one su tijesno ekonomski povezane sa Evropom, koja je bliže i veće tržište i investitor. Takođe, institucije kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj osiguravaju veća sredstva balkanskim zemljama nego Rusija. Štoviše, one teže dubljim odnosima sa Europskom unijom što ograničava utjecaj Rusije u ovoj regiji, ocjenjuje Stratfor.

Hrvatska je primer strategije koja podrazumijeva otvorenost za izvjesni angažman Rusije ali je oprezna da ne postane previše ovisna o njoj. Hrvatska vlada nastoji da privuče ruske investitore i pokazuje interes za uključivanje u projekt Južnog toka.
​​
Međutim, Hrvatska – druga bivša jugoslavenska republika koja će ove godine ući u EU – planira izgraditi terminal za tekući plin (koji će EU financirati sa 25 posto) i, istovremeno, nije zainteresirana za sklapanje dugoročnih ugovora sa Gaspromom o opskrbi plinom.

Prvobitno je bilo predviđeno da Južni tok prođe i kroz Hrvatsku, ali se odustalo od tog plana, djelomično i zbog drugih poduhvata Zagreba u energetskom sektoru.

Ruski angažman u bivšoj Jugoslaviji će se i ubuduće razlikovati od zemlje do zemlje. Umjesto uspostavljanja sveobuhvatnih odnosa s akterima širom Balkana, Moskva se fokusira na specifične projekte - prije svega na energetske što je njeno najjače oruđe – kako bi povećala svoj utjecaj. Rusija će se i dalje više fokusirati na Srbiju nego na druge zemlje regije, jer je sa njom uspostavila odnose koje nema s ostalim državama.

Iako će odnosi balkanskih zemalja sa Evropom otežavati ostvarivanje planova Rusije, ona će se i dalje angažirati u toj regiji, prepoznajući njegov značaj jer omogućava pristup Centralnoj Europi i širem području Mediterana, zaključuje Stratfor.