SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
USPOREDBE
 
Prosječne cijene nekretnina još uvijek 5,3% niže u usporedbi s 2008.
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 19.07.2019. - 14:53:37
ANALIZA - Blage naznake oporavka započele su tijekom 2016., nakon što su cijene stambenih objekata u Republici Hrvatskoj u prosjeku izgubile više od 19% svoje nominalne vrijednosti. Od 2016. stope rasta cijena se ubrzavaju, ali oporavak je uvelike ovisan o samoj lokaciji i kvaliteti objekta.

Prema posljednjim podacima DZS-a indeks cijena stambenih objekata na razini Hrvatske porastao je u odnosu na prethodno tromjesečje 3,5% dok je godišnja stopa rasta dosegnula 7,4%. Rast na tromjesečnoj razini generiran je na području Grada Zagreba i Jadrana budući da je na tromjesečnoj razini u ostalim područjima u prosjeku zabilježen pad cijena (-1,4%).

Istovremeno, rast cijena na tromjesečnoj razini u Gradu Zagrebu i na Jadranu je ubrzao, dosegnuvši 4,3% odnosno 4,6%. U obje regije to su najviše tromjesečne stope rasta od početka velike krize. Više tromjesečne stope rasta u gradu Zagrebu zabilježene su krajem 2006., a na Jadranu tijekom drugog tromjesečja 2007. Ubrzanje tromjesečnih stopa rasta vidljive su i kod statistike stambenih objekata po starosti budući da su novi objekti zabilježili razmjeno snažan rast od 7,4%. To je najviša stopa rasta od kada je dostupna statistika (Q12008). S druge strane i postojeći stambeni objekti nastavili su i treće tromjesečje za redom bilježiti pozitivne nominalne stope rasta pa su u odnosu na razdoblje listopad prosinac 2018. cijene postojećih objekata porasle 3%.

Kao posljedica pozitivnih kretanja tijekom prethodne dvije godine, godišnji rast stambenih objekata na razini cijele Hrvatske iznosio je 7,4%. I kod godišnje statistike može se naslutiti poprilična segmentacija tržišta ovisna o lokaciji i kvaliteti same nekretnine. Naime, najviše godišnje stope rasta bilježi grad Zagreb, gdje se stopa rasta vratila dvoznamenkastim vrijednostima dosegnuvši 11,4 %. Ubrzao je i rast cijena na Jadranu gdje su prosječne cijene više za 7,4%. U ostalim dijelovima Hrvatske cijene su na godišnjoj razini porasle svega 1%.

Rast cijena stambenih objekata posljedica je povratka optimizma među potrošačima i povećane potražnje za istima unatoč činjenici da je 90% hrvatskih kućanstava živi u objektima koji su njihovo vlasništvo. Uz rast potrošačkog optimizma i povijesne sklonosti k ulaganju u nekretnine, dio potražnje proizlazi iz razmjeno visoke sklonosti kućanstava k iznajmljivanju ne bi li se na taj način povećao raspoloživi dohodak kućanstava. Takvim kretanjima zasigurno pogoduju i povijesno niske kamatne stope koji s jedne strane mogu motivirati na novo zaduživanja, ali s druge strane demotiviraju štediše na deponiranje depozita. Stoga, u uvjetima niske sklonosti ulaganja u druge financijske instrumente zasigurno dio viška raspoloživih sredstava odlazi na kupnju stambenih objekata.

Naposljetku treba istaknuti da su cijene još uvijek u prosjeku 5,3% niže u usporedbi s prosječnom razinom iz 2008. Promatrano po lokaciji, jedino je Jadran dosegnu prosječnu cijenu iz 2018. budući da su cijene u ovoj regiji više 0,3%. Cijene stanova u Zagrebu niže su za 5,3% dok je u ostatku hrvatske prosječna cijena stambenih objekata niža za visokih 14,3% u odnosu na prosječne cijene stambenih objekata 2008.

Budući da se tržišni i makroekonomski uvjeti se neće bitnije promijeniti potražnja za nekretninama će nastaviti rasti što će uz više troškove gradnje vršiti daljnji pritisak na rast cijena koje bi mogao blago nadmašiti 2018. Tijekom 2020. očekujemo nastavak rasta ali uz umjereniju stopu rasta oko 5%. Naravno trend rasta cijena i u narednom razdoblju svakako će ovisiti o lokaciji i kvaliteti samog objekta.