SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STRATEŠKI
 
Proračun EU: Internet, energetika i znanost glavne poluge
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 06.02.2013. - 15:52:46

BRUXELLES - Stabilna opskrba energijom, pouzdana promatna infrastruktura, brzi internet. Za sve su to nužni mnogo novca i dugoročni plan. Stoga je Europskoj uniji prijeko potreban proračun koji gleda daleko unaprijed.

Radi se o mnogo novca. O jednom bilijunu eura. I o tomu kako ga potrošiti. Prvi prijedlog višegodišnjeg financijskog plana, dakle proračuna za razdoblje od 2014. do 2020., Europska komisija bi trebala predstaviti na summitu u Bruxellesu krajem tjedna.

Proračun sadrži dobro poznate stavke poput poljoprivrede, zaposlenja ili regionalnih poticaja ali i projekte koji proširuju uobičajene okvire. Među njih spada i Connecting Europe Facility (CEF) za koji je predviđeno 40 milijardi eura. Ovim novcem bi se, tako reći nadresorno, financirali projekti za bolje energetsko i transportno povezivanje kao i ulaganje u širokopojasne internetske mreže i to u najudaljenijim i najzabitijim područjima Europske unije.

"Radi se zapravo o jačanju konkurentnosti Europe, osiguranju radnih mjesta i gospodarskog rasta", objašnjava Ryan Heath, glasnogovornik europske povjerenice Neelie Kroes, zadužene za projekt Digital Agenda.

Koliko je na globalnom tržištu važno ulaganje u širokopojasne mreže pokazuje primjer Kine koja je samo prošle godine brzi internet uvela u 36 milijuna domaćinstava. CEF zemljama članicama Europske unije omogućuje širenje internetske mreže uz pomoć povoljnih kredita. Trenutno se planira i proširenje energetske mreže. Koliko će na kraju za smione projekte biti odobreno, ovisi o ishodu pregovora na EU-ovom summitu.

Hoće li dogovor Europskog vijeća, dakle skupa šefova država i vlada, uskoro biti postignut - na to se pitanje još uvijek ne može sa sigurnošću odgovoriti. Posljednji pokušaj dogovora u studenome prošle godine je propao jer zemlje članice koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju nisu bile zadovoljne kraćenjima izdataka. Proračun Unije se financira iz različitih izvora. S jedne strane su to prihodi od carina i poreza na dodanu vrijednost, a s druge, i taj je dio najveći, tzv. BNA sredstava pri čemu se radi o direktnim uplatama zemalja članica. No na dugoročni financijski plan ne treba gledati kao na klasični državni proračun nego se zapravo radi o gornjoj granici izdataka za pojedina područja. To je važno, ne samo zbog skupih i velikih projekata poput onih povezanih s prometnom infrastrukturom, nego i za područja poput znanosti, koja ovisi o dugotrajnom financiranju i planiranju. Jedan od takvih znanstvenih projekata je i Horizon 2020 težak 80 milijardi eura.

"Znanstvenicima je važno da se mogu osloniti na dugotrajnu financijsku podršku", kaže Heath. Pritom je, pogotovo kad su znanost i istraživanje u pitanju, važno da se ne gleda u prvom redu na isplativost ulaganja.

"Svaki uloženi cent u znanost je dobro uloženi cent", poručuje Heath iz Europske komisije.

No ne radi se samo o tomu tko koliko uplaćuje nego kamo taj novac odlazi. Sektor poljoprivrede i poljoprivrednog razvoja tradicionalno guta najviše novca. Najžešći borci za to da tako i ostane su Francuska i južnoeuropske zemlje. Znači li činjenica da su poljoprivredni i regionalni fondovi nedodirljivi da će se štedjeti na znanosti i infrastrukturi? Ryan Heath izbjegava direktni odgovor.

"Naravno da je naivno za očekivati da će proračun biti prihvaćen onakvim kakvog ga predloži Komisija. Svjesni smo da će biti mnogih promjena i da se pritom ne može izbjeći konkurentsko razmišljanje između predstavnika pojedinih resora", kaže Heath.

Unatoč tomu vlada uvjerenje da će krajem tjedna EU napokon dobiti svoj dugoročni financijski okvir. U Bruxellesu se vjeruje da će borba biti oštra, ali da će se okončati dogovorom zemalja članica.