SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NA RUBU
 
Poljoprivreda na izdisaju: Financijski najgore u posljednjih 20 godina
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 28.12.2014. - 13:20:54
OSIJEK - Svođenje računa za proteklu godinu u poljoprivredi se uglavnom odnosi na klimu i novac. Pojednostavljeno to pak znači da je 2014. u prvom redu bila ekstremno kišna, ali i "suha" kada je o kunama u seljačkom džepu riječ.

S jedne strane probleme su pravile poplave biblijskih razmjera u županjskoj Posavini, gdje je pod vodom završilo čak 7854 hektara, ali i cjelogodišnje izlijevanje rijeka u brojnim drugim područjima Hrvatske, zbog čega mnogi nisu imali što žeti, ali ni zasijati, piše Glas Slavonije.

S druge strane, danak je uzimala i financijska suša među poljoprivrednicima pa jesenska sjetva nikada nije bila mršavija, čak i u odnosu na najteže, ratne godine. Jesenas je sijalo samo 30-ak posto proizvođača, u prvom redu veliki sustavi. Ugovaratelji proizvodnje "zatvorili su pipu" i odbili kreditirati one koji im duguju za preuzeti repromaterijal iz prijašnjih godina. A ono što je i zasijano, dobrim dijelom je odrađeno nekvalitetno - bez (dovoljno) gnojiva, zaštite, nerijetko s "tavanušom", kad je pšenica u pitanju.

Uglavnom, kišna 2014. nije pogodovala pšenici pa su ratari, uz hrđu, imali ispodprosječan prinos, no zato natprosječan, rekordan s kukuruzom, do i preko 10 t/ha. Zbog velikih troškova sušenja, mnogi su tu žitaricu ostavili da prezimi na poljima. A kakva sjetva, takva i žetva, pa za 2015. čelnik Baranjske brazde Petar Pranjić slikovito kaže "da ćemo 2015. požeti brašna samo za kifle!". Jer, u najboljim godinama sijali smo i do 200.000, sada oko 120.000 ha, dok su naše potrebe 500.00-550.000 tona. Usporedbe radi, 2013. imali smo (gotovo) milijunsku žetvu. Ujedno, bila je to prva žetva otkako je RH ušla u EU, na čiji novac naš seljak i te kako računa. A on se već ove jeseni trebao za to pripremati kroz dodatna, tzv. zelena plaćanja, na čija sredstva, uz osnovna plaćanja, može računati od 1. siječnja 2015. - poštuje li plodored, ekološki značajne površine, je li mladi poljoprivrednik do 40 godina, itd.

Godina na izmaku u znaku je i Zakona o komasaciji, prvog u samostalnoj RH, a u studenom je na snagu stupio Kodeks otkupa žitarica i uljarica koji, istina, nije obvezujući pa tek treba vidjeti kakve će rezultate postići u našoj praksi, ali i mentalitetu.

Predsjednik HPK Matija Brlošić 2014. ocjenjuje jednom od najcrnjih u posljednjih 20 godina.

- Zbog izlijevanja rijeka pod vodom je bilo čak 10.000 hektara. To se ne događa svake godine. Nadalje, tu je i liberalizacija tržišta, što je našeg seljaka dodatno zavilo u crno, a onda i prva 1,5 godina u EU, dakle otvaranje granica, iako su naše granice otvorene otkad je Hrvatske, no taj je 'propuh' na granicama nevjerojatan - slikovit je Brlošić te dodaje kako je ukupno uzevši financijski to bila najgora godina u dva desetljeća.

"U pregovorima smo dobili financijske omotnice koje državni proračun ne prati u razlici u kojoj bi trebao. Rezultat toga umanjenje je potpora. Kapitalnih investicija nema, a IPARD i obiteljska gospodarstva baš i nisu mogli puno koristiti sredstva, tj. koristili su ih u izuzetno malom broju. OPG-ovi posluju preko žiroračuna i veliki broj ih je blokiran od dobavljača, države... Non-stop se mijenjaju zakoni, pravilnici", nabraja Brlošić, inače ratar.

Farmer i mljekar, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina, Branko Kolak, na 2014. gleda kroz nastavak pada broja proizvođača mlijeka.

- Sada nas je nešto više od 10.000, a lani nas je bilo 11.700, no treba reći da je trend smanjenja proizvedenih količina mlijeka zaustavljen pa će ovogodišnja proizvodnja biti nešto veća od lanjske - oko 520 milijuna litara, ali zato za 20 % manja nego u 2012. A od ljetos je došlo do skidanja cijene mlijeka od strane mljekarskih kuća za 7-8 %, pa joj je prosjek sada oko 2,60 kn/l za proizvođače s 300, 400 do 500 litara dnevno. Istina, došlo je do pada cijena ratarskih kultura, no i do rasta troškova energije, kaže Kolak te dodaje:

"Država stalno nameće neka nova pravila, i dalje smo skupi u proizvodnji. Sve dok nema novih zainteresiranih da se bave ovom proizvodnjom, nije dobro. Sve je 'našpanovano', nategnuto poput strune, nema se zraka za neki manevarski prostor. Politika bi trebala osmisliti uvjete, ali to ne radi, pa se na selu živi, radi i proizvodi od danas do sutra", zaključuje Kolak.

Poljoprivrednu 2014. svinjogojci su obilježili i javnim upozorenjima o uvozu dugotrajno smrznute svinjetine iz zemalja EU koje imaju hiperprodukciju, a koja se potom odmrzava i kod nas prodaje kao svježa. Diglo je to veliku prašinu.

- Mi smo danas na otvorenom tržištu. Svjesni smo da nema zabrana i da one ništa ne donose, no donosi nam točno deklariranje mesa, a u ovom slučaju toga nema. Samo tražimo da kupac koji želi kupiti svježu hrvatsku svinjetinu uistinu to i dobije, da na policama trgovačkih lanaca može vidjeti da je to svježa domaća svinjetina - kaže predsjednik Udruge svinjogojaca OBŽ-a Goran Jančo.

Ističe također da je put takvog mesa od smrzavanja pa odmrzavanja i prodaje "pod svježim" u nekim slučajevima trajao i više godina.

"Sada je to vjerojatno mnogo kraći put. Trebalo bi na svim komadima, ako imaju neku sljedljivost, pisati kada je životinja zaklana. Mi nemamo problem s uvozom mesa kao takvim, ali imamo problem s krivim deklariranjem, s manipulacijama. Ne kažemo da je to meso zdravstveno neispravno, ali mu kvaliteta nije ista kao svježem. Naša ciljana skupina je srednji sloj građana koji će honorirati svježu domaću svinjetinu. Svjesni smo da je danas bitna svaka kuna, a time i cijena, no čemu krivo informiranje o svježini mesa", pita se Jančo te ocjenjuje da je to uvezeno, smrznuto pa odmrznuto meso, 20-30 % jeftinije od svježe domaće svinjetine.

Ipak, kaže Jančo, bilo je u 2014. godini i dobrih stvari.

"Što se tiče izvoza svinja, ostvarena je rekordna visina ponajprije prema Srbiji, pa Mađarskoj, Austriji, ukupno 120.000 tovljenika do 1. prosinca. Da nije bilo toga, bilo bi problema i pritisaka na ovdašnjem tržištu", kaže Jančo, pozivajući još jednom potrošače da kupuju hrvatsku hranu, meso hrvatskih svinjogojaca.