SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZARADE
 
Plaće u obrazovanju rastu sporije od hrvatskog prosjeka
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 16.08.2019. - 12:17:00
Zadnja izmjena: 16.08.2019. - 12:18:56
ZAGREB - Povuci-potegni sa sindikatima javnog sektora zasad je završilo obećanjem ministra financija da će od rujna plaće četvrt milijuna zaposlenih u javnom sektoru porasti dva, a ne četiri posto kako su tražili ili obećali ministri zdravstva i obrazovanja. 

Bit će to drugo ovogodišnje povećanje proračunske osnovice nakon siječanjskog od tri posto. No, hoće li na tome stati, nitko sad ne može reći jer su pred nama dva važna izborna ciklusa kad se političari žele predstaviti u najboljem svjetlu. Proračunske smjernice za iduću godinu ne predviđaju dodatno povećanje osnovice. 

Priča s plaćama tek se zahuktava jer sve moćniji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ni manje ni više, traži trenutačno povećanje nastavničkih plaća za deset posto, te dodatnih sedam posto za godinu dana. To bi, kaže gradonačelnik Bandić, bila snažna poruka da je obrazovanje budućnost Hrvatske! Plaće u javnom sektoru počele su pojačano rasti od 2017., nakon gotovo desetogodišnje stagnacije, ali sličan trend bio je i u privatnom sektoru, koji se zbog malih plaća suočava s brojnim odlascima radnika. Ove je godine rast plaća usporio na samo dva posto te u prosjeku iznose nešto manje od 6500 kuna. U četiri godine prosječna je plaća rasla 16 posto, s time što su manje plaće zbog znatnijeg povećanja minimalca rasle više, a bolje plaćeni su ponešto profitirali na poreznim promjenama, piše Večernji list.

No, generalno, plaće u Hrvatskoj rastu sporije nego u drugim tranzicijskim zemljama, ali takva su i ukupna ekonomska kretanja. Prema službenim statističkim podacima, zaposleni u obrazovanju u lipnju su primili prosječno 6782 kune, a kako se radi o sustavu gdje 70 posto zaposlenih u osnovnim školama te više od 80 posto zaposlenih u srednjim školama i na fakultetima ima visoku stručnu spremu, prema nekoj društvenoj pravdi te bi plaće trebale biti veće.

Usporedba kretanja plaća u desetak najvažnijih djelatnosti u zemlji u posljednje četiri godine pokazuje da je rast plaća u obrazovanju bio među nižima, te su one u četiri godine porasle za 10 posto, za razliku od prosječne plaće u Hrvatskoj koja je povećana 16 posto. Trenutačno su plaće u obrazovanju više od prosječne plaće samo pet posto. Dilema nije trebaju li profesori ili liječnici primati više plaće nego kako do njih doći? Odgovor bi možda sadržavao i znatno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a posebno u obrazovanju gdje zaposlenost buja iako škole upisuju znatno manje učenika! 

Prerađivačka je industrija zadnjih godina digla prosječne plaće za 20 posto, identično kao i njezina najjača sastavnica prehrambena industrija te trgovina na veliko. Plaće u građevini ili kemijskoj industriji porasle su 16 posto, slično kao na primjer i u javnoj upravi gdje su plaće, prema Državnom zavodu za statistiku, rasle brže nego u obrazovanju (10%) ili zdravstvu (12%) zbog rasta sudačkih plaća, ali i plaća u lokalnim jedinicama, koje su vrlo često veće od plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna. 

Potvrđuje to i Milan Bandić koji kaže da odgojiteljica prvostupnica u zagrebačkom vrtiću ima 13 posto veću plaću od učitelja prvostupnika u osnovnoj i srednjoj školi. Pedagog ili odgojiteljica s magisterijem struke u zagrebačkom dječjem vrtiću ima 17 posto veću plaću od nastavnika magistra u osnovnoj i srednjoj školi. Za plaće zaposlenih u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijali i ostalim državnim službama iduće je godine planirano 30,4 milijarde kuna, što je u odnosu na ovogodišnji plan više za 1,3 milijarde kuna te u cijelosti ne pokriva ni dodatnu obvezu koja će doći s povišicom u rujnu. 

No, štošta se može dogoditi tijekom donošenja proračuna, budući da zagrebački gradonačelnik Milan Bandić raspolaže sa znatnim brojem glasova. Jednako je tako na jesen moguć i pojačan pritisak zdravstvenih sindikata, koji su bili uvjereni da s druge strane pregovaračkog stola imaju ministra koji je ovlašten donositi odluke i preuzimati financijske obveze. 

– Nitko od nas u Vladi ni Vlada kao kolektiv nije protiv da plaće budu puno veće i u privatnom i u javnom sektoru, ali postoje određena ograničenja, prije svega proračunska, koja treba izbalansirati da biste imali najbolji rezultat – prokomentirao je Marić koji je zasad pomrsio planove ostalih kolega u Vladi o rastu plaća u obrazovanju i zdravstvu za oko četiri posto. 

Umjesto povišice, zdravstveni sindikati su na kraju dobili samo tromjesečno produljenje kolektivnog ugovora.