SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SLABAŠNO
 
Oporavak građevinskog sektora ipak nedovoljnog intenziteta
Autor/izvor: SEEbiz / HGK
Datum objave: 30.03.2018. - 21:16:48
ZAGREB - Prema privremenim podacima DZS-a nakon pada obujma radova u prosincu prošle godine u siječnju ove godine zabilježen je njegov relativno visok rast od 6,8% na godišnjoj razini (prema kalendarski prilagođenim indeksima). 

Riječ je o najvišem rastu od prosinca 2016. godine obilježenom, kao i u prethodnim mjesecima, solidnim rastom obujma građevinskih radova na zgradama (za 12,0%) uz pad obujma radova na ostalim građevinama (za 0,3%). Međutim, takva dinamika rasta prvenstveno je posljedica izuzetno niske baze, odnosno činjenice da je u siječnju prošle godine pri nepovoljnim vremenskim prilikama ostvarena vrlo niska razina građevinske aktivnosti (godišnji pad za 2,2% uz pad radova u niskogradnji za visokih 7,7%) pa je realan pomak u razini građevinske aktivnosti u siječnju ove godine znatno skromniji.

To potvrđuje činjenica da je u siječnju ove godine u odnosu na prethodni mjesec obujam građevinskih radova prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima povećan tek za 0,9%. Snažniji i stabilniji rast građevinske aktivnosti i dalje sputava nizak obujam radova na infrastrukturnim projektima čiji se kontinuitet međugodišnjeg pada sada protegao na posljednjih devet mjeseci. 

Izostanak dovoljnog broja novih investicija u niskogradnji potvrđuje i nizak udio novogradnji (41,8%) u ukupnim radovima na ostalim građevinama koji je istodobno znatno niži od udjela novogradnji u radovima na zgradama (70,0%). 

I u dijelu zemalja Europske unije, osobito u nama susjednim zemljama, u siječnju ove godine je zabilježen izuzetno visok rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini, pri čemu su u nekim slučajevima zabilježene povijesno najviše stope rasta. Tako je međugodišnji rast građevinske aktivnosti viši od 30% zabilježen u Sloveniji (76,0%), Mađarskoj (43,1%), Češkoj (33,6%) i Poljskoj (31,8%) na što su, pored niske baze, utjecali i solidna dinamika gospodarskog rasta te korištenje sredstava iz fondova EU.

Pritom je u okviru 18 zemalja Europske unije (za koje se trenutno raspolaže podacima) građevinska aktivnost sumarno porasla za 2,5% uz porast aktivnosti u 15 zemalja, stagnaciju u Francuskoj te pad građevinske aktivnosti u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. 

Podaci o obujmu građevinskih radova u Hrvatskoj sugeriraju nastavak rasta građevinske aktivnosti koji je kolebljiv i nedostatnog intenziteta te strukturno opterećen divergentnim kretanjima u visokogradnji i niskogradnji. Stoga bi dinamiziranje gradnje infrastrukturnih projekata poduprto učinkovitijim korištenjem sredstava iz fondova EU moglo u narednom razdoblju povećati i stabilizirati rast građevinske aktivnosti kojeg će i dalje sputavati neriješeni problemi građevinske operative, osobito nedostatak odgovarajuće radne snage.