SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
HRANA
 
Niti oslobođenje od plaćanja PDV-a nije značajno povećalo donacije hrane
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 24.12.2017. - 09:58:36
ZAGREB - Iako su prije dvije godine oslobođene plaćanja PDV-a pri doniranju hrane, velikom dijelu tvrtki namirnice je i dalje jednostavnije i, kažu, jeftinije baciti nego darovati.

Kako kaže Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane, nakon što je država doniranje hrane oslobodila PDV-a, u nekim su mu tvrtkama istaknuli kako je njezino darovanje jeftino samo do vrata njihova skladišta, a nakon izlaska iz njega nameće se pitanje troškova prijevoza do posrednika i njezine podjele. Iako se svakodnevno u javnosti širi svijest o važnosti nebacanja hrane, broj onih koji su u ove dvije godine od Porezne uprave zatražili oslobađanje od PDV-a za doniranje hrane je porazan. Prema najnovijim podatcima Porezne uprave, od 1. siječnja 2016. do 18. prosinca ove godine samo su 123 porezna obveznika predala izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 17,99 milijuna kuna, bez PDV-a dakako. Znakovito je da se ovogodišnji broj donatora u odnosu prema lani prepolovio – sa 77 na 46, no raduje, ipak, vrijednost donacija.

- Očito su ostali oni koji trajno žele donirati, a otpali oni poneseni početnom jadikovkom kako bi donirali, ali ih u tome sprječava PDV. Trećima, pak, možda, ni oslobađanje od PDV-a nije dovoljno poticajno u smislu poreznih obveza. Oni koji mogu donirati priznaju da im je sada, bez PDV-a, hranu jefitnije darovati nego bacati, ali samo dok ona “putuje” do izlaza, skupo im je u smislu prijevoza do socijalne samoposluge. Nije sve ni na htijenju ili nehtijenju donatora - upozorava Grozdanov.

Broj socijalnih samoposluga u isto vrijeme i dalje raste i u stalnoj su potrazi za hranom. S druge strane, pojedini trgovački lanci iza ograda svojih dvorišta svakodnevno strojno melju odbačenu hranu, a medijski prostor, pogotovo ovih blagdanskih dana, pun je tužnih priča o gladnim građanima. Humanitarne udruge, socijalne samoposluge i volonteri angažirani na raspodjeli hrane prozivaju trgovce da, umjesto da ju doniraju, hranu kojoj uskoro istječe rok trajanja prodaju na akcijama kako bi uhvatili još štogod zarade, opravdavajući se delikatnošću stvari kao što je rok upotrebe (osjetljivih) namirnica.

Prva socijalna samoposluga nedavno je otvorena i u Đakovštini, u nekada bogatom selu Drenju. Otvorila ju je Humanitarna udruga Zrno dobrote, čija predsjednica Ljiljana Junačko priznaje kako je razočarana odazivom onih koji mogu donirati hranu.

– Poslali smo bezbroj mailova i 43 kuverte. Jedino je donaciju u hrani poslala tvrtka Žito, a Đakovčanin Franjo Kovačević tjesteninu, dok je Općina Drenje dala sredstva s pomoću kojih ovih dana dijelimo 140 paketa u hrani i higijeni. Ostali se nisu udostojili ni odgovoriti, a kamoli donirati - ogorčeno za Glas Slavonije kaže Junačko i dodaje kako to udrugu neće obeshrabriti, jer je mnoštvo ljudi u potrebi.

Na važnost nebacanja hrane upozoreno je ovih dana i na predstavljanju novih europskih smjernica za doniranje hrane, usvojenih krajem listopada, a koje su u Zagrebu predstavili eurozastupnica i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Izvješće o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane Biljana Borzan i voditelj Predstavništva EK u RH Branko Baričević. Tada izneseni podaci o bačenoj hrani su poražavajući, poput onog da se u EU baci više od 88 milijuna tona hrane godišnje, a u Hrvatskoj više od 400.000 tona, tj. više od 1000 tona dnevno, u isto vrijeme dok 20 posto stanovništva živi u riziku od siromaštva. Pola bačene hrane baci se u kućanstvima.
Više od 50 europskih propisa trenutačno se odnosi na bacanje hrane.

Iz njih proizlaze nacionalni propisi o porezima, fitosanitarnim mjerama, trgovini, humanitarnim udrugama, rokovima valjanosti hrane, odgovornosti za hranu i drugim pitanjima. Nove smjernice prvi put na jednom mjestu obuhvaćaju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane a da se poštuju svi europski propisi i ne ugrožava sigurnost hrane i zdravlje korisnika donacije. Namijenjene su državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja. Smjernice nisu zakonski obvezujuće, no na osnovi njih Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne smjernice prilagođene svojim prilikama i zakonima kako bi ostvarila cilj usvojen na razini UN-a - da se do 2030. baca 50 posto manje hrane.

- Trgovci i proizvođači žalili su mi se da nisu sigurni kako tumačiti neke zakonske odredbe te da ih to odvraća od doniranja. Primjer je što napraviti s paketom jogurta u kojem je jedan oštećen. Smjernice daju odgovor na to i brojna druga pitanja te tako smanjuju rizik za donatore i primatelje - rekla je Borzan.

- Kod nas postoje porezne prepreke koje su djelomično otklonjene pravilnikom, ali doniranje, nažalost, nije zaživjelo u većoj mjeri jer pravilnik obvezuje da se hrana mora donirati sedam dana prije isteka roka. Trgovci često gledaju da namirnicu prodaju do posljednjeg dana, makar i po akcijskoj cijeni - rekla je Borzan novinarima.

Drži da bi Hrvatska mogla, po uzoru na druge europske zemlje, uvesti razne porezne olakšice i poticaje za doniranje. Na predstavljanju europskih smjernica upozoreno je da se u Hrvatskoj dovoljno ne koriste EU fondovi preko kojih bi se moglo financirati skladištenje i prijevoz donirane hrane.