SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZADUŽENOST
 
Na kraju kolovoza bruto inozemni dug 44,1 mlrd. eura
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 07.12.2019. - 19:36:15
ANALIZA - Prema posljednjim podacima središnje banke bruto inozemni dug Republike Hrvatske koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, ostalih domaćih sektora te izravnih ulaganja, krajem kolovoza, uz stagnaciju na mjesečnoj razini, iznosio je 44,1 mlrd eura.
U odnosu na kraj 2018. godine bruto inozemni dug viši je za 1,4 mlrd ili 3,3%.
U strukturi duga najveći udio od gotovo 39% čine ostali sektori odnosno trgovačka društva koja su nakon trogodišnjeg razduživanja prema inozemstvu od početka 2019. ponovno počeli bilježiti pozitivne godišnje stope rasta. Bruto inozemni dug trgovačkih društava na kraju kolovoza iznosio je gotovo 17 mlrd kuna. S 14,8 mlrd eura udio bruto inozemnog duga opće države dosegnuo je 33,5%, dok su udio bruto inozemnih obveza drugih monetarnih institucija zbog snažnog dugogodišnjeg razduživanja u prethodnim godinama (2012. – 2018.) spustio na 8,3% u srpnju (3,6 mlrd eura).
Prirast inozemnog duga u prvih osam mjeseci ove godine generiran je povećanjem obveza javnog sektora čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju kolovoza 2019. iznosio 18,8 mlrd eura što je 13,2% ili 2,2 mlrd više u odnosu na kraj prethodne godine. Unutar javnog sektora država je s 14,6 mlrd bila najveći dužnik uz prirast duga u odnosu na kraj 2018. od 613 mil. eura, dok je dug središnje banke s iznosom od 2,5 mlrd eura za 866 milijuna eura ili 52% viši u odnosu na kraj prošle godine. Povećanje obveza opće države dominantno je posljedica rasta obveza po izdanim dugoročnim vrijednosnim papirima. (Negarantirani) dug privatnog sektora krajem kolovoza bio je na razini blago ispod razine s kraja 2018., 25,5 mlrd eura.).
Nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u očekujemo u ovoj godini te u godini pred nama. Najavljen nastavak ekspanzivne monetarne politike vodećih središnjih banaka (ESB i Fed) zadržavat će troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama. U prilog poboljšanju uvjeta financiranja na inozemnim tržištima svakako ide nastavak smanjenja vanjske ranjivosti Hrvatske kao i povratak kreditne ocjene Hrvatske na investicijsku razinu.