SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SPAS?
 
Kovačev: EIB bi mogao financirati gradnju brodova
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 19.03.2018. - 15:41:40
ZAGREB - Europska investicijska banka (EIB) spremna je kreditirati hrvatska brodogradilišta, potvrdio je Anton Kovačev, šef Ureda te banke u Zagrebu.

- EIB je prava investicijska banka i mi ne možemo sudjelovati u restrukturiranju bilo kojeg poduzeća ili odobrenju kredita za obrtna sredstva. No, u segmentu kredita brodogradnji možemo financirati gradnju broda, bilo odobrenjem kredita brodogradilištu, bilo brodovlasniku, odnosno naručitelju broda - rekao je Kovačev Jutarnjem listu.

Naravno, ni eventualna kreditna infuzija EIB-a škverovima nije bezuvjetna. Visina kredita, pa i sama mogućnost kreditiranja izravno ovise o kreditnoj sposobnosti samoga brodogradilišta. Tu je i pitanje jamstava za kredit.

- Ne bi trebao biti sporan iznos kredita ako je kreditoprimac u redu. Kada je riječ o hrvatskim škverovima, moramo još vidjeti, EIB uvijek gleda bilancu i dosadašnje poslovanje kreditoprimca, ali i sam projekt - objašnjava Kovačev.

Krediti EIB-a mogli bi se pokazati kao slamka spasa za hrvatska brodogradilišta. Naime, kako se može čuti u krugovima brodograditelja, banke su u posljednje vrijeme uvelike zavrnule pipu škverovima. Razloga za to je, ocjenjuju škverani, više, a glavni se svode na krizu u Agrokoru, čiji ishod (i) bankari još čekaju, ali i na krizu kroz koju prolazi Uljanik, pulsko brodogradilište koje se još donedavna smatralo uspješnom pričom, a čija budućnost sada visi o niti.

- Financiranje brodogradilišta za banke predstavlja velik rizik i zato oklijevaju s financiranjem - žali nam se jedan dobro upućeni sugovornik iz brodograditeljskog biznisa.

U samim bankama nije se moglo dobiti odgovor na pitanje jesu li točne žalopojke iz brodograditeljskih krugova o njihovoj nevoljkosti da financiraju škverove.

Bankarsko praćenje škverova nužno je za njihovo poslovanje. Ako, primjerice, naručitelj naruči gradnju broda vrijednog 100 milijuna eura, on obično daje avans, no dani predujam najčešće se kreće oko udjela od 20 posto ili manje.

U ovom konkretnom slučaju to bi bilo 20 milijuna eura. Ostatak, objašnjavaju brodograditelji, naručitelji broda plaćaju tek nakon primopredaje koja može biti za nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, ovisno o vrsti i veličini broda. To znači da je na samom brodogradilištu da se snađe za preostalih 80 milijuna eura, i tu im je pomoć sa strane, prije svega od banaka, nužna.