SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRILIKE
 
Kinezi žele hrvatsko mlijeko, sireve, ali i nusproizvode iz klaonica
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 26.02.2019. - 10:08:13
ZAGREB - Kinezi su oduševljeni viđenim, a sad čekamo i završni nalaz kako bi se krenulo u potpisivanje bilateralnog sporazuma, kažu iz HGK, nakon što je mljekarske industrije Dukat i Vindiju, nekoliko farmi te nadležnih hrvatskih institucija nedavno, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i HGK, posjetila kineska inspekcija. 

Razlog – mlijeko i mliječni proizvodi u Kini su sve traženiji i postižu jako dobru cijenu pa se, uz gradnju Pelješkog mosta, očekuje suradnja i na poljoprivredno-prehrambenom planu – izvoz kvalitetnih hrvatskih sireva, konzumnih mlijeka i fermenata, s kojima bismo, tvrde upućeni, konačno dignuli posrnulu farmersku proizvodnju. 

Proizvodnja mlijeka u prošloj se godini dodatno urušila na 453 tisuće tona, 5% manje nego godinu prije te nam je samodostatnost pala na mizernih 51%. Uđemo li i u samo jedan grad u Kini, mljekarski bi sektor brzo postao izvozna perjanica bude li dotad ikoga na hrvatskom selu, kaže nam jedan poduzetnik. Stoga su sve oči uprte i u skorašnji posjet potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića Kini. U međuvremenu, iz Croatiastočara je na mjerodavne adrese odaslana i inicijativa izvoza mesa u Kinu, koju zovu i “katedralom” za mesni sektor. 

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže za Večernji list kako je ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU od prosinca 2017. do studenog 2018. iznosio 115 milijardi eura, od čega 11 mlrd. u Kinu. 

– Od toga 2,2 milijarde eura čine meso i mesne prerađevine iz EU, a 1,3 mlrd. mlijeko i mliječni proizvodi, a kako je ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Kine u EU iznosio 5,7 mlrd., EU izvoz dvostruko je veći od uvoza – kaže Bobetić. 

Najveći dio izvoza mesa odnosi se, naravno, na svinjetinu, a kako je Kina željna upravo onih proizvoda koje mi zovemo nusproizvodima – a u njih su delicija – eto nam šanse.

– Svinjske glave, kosti, želuci, uši, iznutrice... tamo su delikatesa. Dosad smo nešto od toga izvozili u Hong Kong po prosječnoj cijeni od 1,25 eura, dok bi na kineskom tržištu, koje je još zatvoreno za nusproizvode iz naših klaonica, takvi proizvodi postizali dvostruko višu cijenu – kaže Bobetić, ističući kako se na osnovu procjene od pola milijuna svinja koliko ih godišnje završi u našim najvećim klaonicama došlo do brojke od oko 5-6 tisuća tona svinjskih nusproizvoda vrijednih najmanje 7 milijuna eura u izvozu. 

EU je, primjerice, u Kinu u 2017. izvezla 1,3 mil. tona takvog klaoničkog “otpada”, što čini 5-6% ukupne godišnje proizvodnje svinjskog mesa u EU od oko 23 mil. tona. Mađari su tako od 435 tisuća tona proizvedene svinjetine u 2017. izvezli oko 20.000 tona svinjskih nusproizvoda, a slično bi se moglo postići i s izvozom pilećih nožica, vratova, glava... koji se također smatraju specijalitetima na azijskom tržištu.

Interes je zapravo tek da otvorimo kinesko tržište, prvo s mliječnim proizvodima, za koje se čeka potvrda. A kad krene ta priča, očekuje se da će se dići i domaća poljoprivredna proizvodnja, objašnjava Bobetić. 

Kad je počeo španjolski izvoz pršuta u Kinu, Kinezi su Španjolcima brzo ispraznili skladišta. No zna li se kako je 10 godina trajao dogovor Kineza i Talijana o ulasku na kinesko tržište, teško je išta očekivati preko noći i u RH. S obzirom na to da iz nekoliko županija imamo ograničeni promet svinja zbog klasične svinjske kuge i taj problem u međuvremenu treba riješiti te jače aktivirati i predstavništvo HGK u Šangaju i gospodarsku diplomaciju, tvrde upućeni.