SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IZUZEĆE
 
Janaf i Plinacro izuzeti od obveze uplate dijela dobiti u proračun
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 20.12.2018. - 13:48:17
ZAGREB - Vlada je u četvrtak odlukom izuzela dvije tvrtke od strateškog i posebnog interesa - Janaf i Plinacro - od obveze uplate dijela dobiti iz prošle godine u državni proračun za 2018. godinu.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da su već prije neke kompanije izuzete od uplate dijela dobiti u ovogodišnji državni proračun, a da se sada izuzimaju i Janaf te Plinacro, jer se te dvije kompanije nalaze u investicijskom ciklusu.

Što se tiče Janafa, riječ je, kazao je, o ulaganjima u izgradnju novih spremnika za skladištenje nafte, dogradnju skladišnih kapaciteta za derivate, generalne remonte ranije izgrađenih spremnika te ulaganje u povećanje sigurnosti sustava.

Plinacro, pak, ulaže u aktivnosti vezane za ostvarivanje nužnih, planiranih i odobrenih ulaganja u plinsku infrastrukturu i strateške energetske projekte u narednom razdoblju, istaknuo je Marić.

Vlada je izmjenom uredbe o visini naknade za zaštitu voda smanjila tu naknadu za pravne subjekte koji imaju vlastite uređaje drugog ili trećeg stupnja pročišćavanja, čime će rasteretiti gospodarstvo za oko 10 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Po podacima o obračunu naknade za zaštitu voda za 2016. godinu, 219 pravnih subjekata pročišćava otpadne vode na vlastitom uređaju drugog ili trećeg stupnja. Primjenom novog korekcijskog koeficijenta njima bi naknada za zaštitu voda bila smanjena za oko 10,16 milijuna kuna godišnje, navodi se u obrazloženju uredbe, koja bi se primjenjivala i za ovu godinu.

Vlada je donijela i uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a uredbom je propisala i da će opskrbljivači biti dužni od HROTE-a po reguliranoj cijeni preuzimati 70 posto 'zelene' energije dok će 30 posto biti stavljeno na burzu električne energije.

Uredbom o udjelu neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači dužni preuzeti od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) određen je udio od 70 posto neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača koje su opskrbljivači dužni preuzeti od HROTE-a po reguliranoj otkupnoj cijeni. S preostalih 30 posto ukupno planirane proizvodnje iz obnovljivih izvora će HROTE trgovati preko burze, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija uz ostalo je propisana klasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno vrsti izvora, tehnologiji i priključnoj snazi, sustav poticaja tržišnom premijom i zajamčenom otkupnom cijenom, metodologija za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti i maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena, kao i naknada koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe.

Ministar Ćorić istaknuo je da se naknada za članove EKO bilančne grupe odnosno za povlaštene proizvođača u sustavu poticaja definira kroz nekoliko kategorija - za proizvodnju iz sunčanih elektrana ona iznosi jednu lipu po kilovatsatu (kWh) neto isporučne električne energije, za vjetroelektrane 1,5 lipa po kWh te za ostale tehnologije 0,3 lipe po kWh.

"Uspostava rada EKO bilančne grupe nužna je zbog stabilnosti sustava, jer više neće svu proizvedenu energiju otkupljivati opskrbljivači već dio ide na tržište odnosno burzu te se mora uspostaviti ravnoteža između ponude i potražnje", rekao je Ćorić.

Prema uredbi, HROTE će najmanje jednom godišnje provoditi natječaj za dodjelu tržišne premije i/ili poticanje zajamčenom cijenom prema raspoloživim kvotama. Prvi takav natječaj HROTE treba provesti najkasnije u prvih šest mjeseci 2019. godine.

Vlada je uredbom o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova propisala visinu, metodologiju izračuna i način naplate te posebne naknade.
Time se, kaže ministar Ćorić, želi doprinijeti ispunjavanju obveza Hrvatske odnosno dostizanju cilja od najmanje 10 posto udjela konačne potrošnje energije u prometu iz obnovljivih izvora te smanjenju za 6 posto emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici goriva koja koriste cestovna vozila.