SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ODLAZAK
 
Istraživanje: Odlaze iz Hrvatske da se ne bi vratili
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 15.04.2018. - 21:12:14
ZAGREB - Demografska problematika postaje prema svemu sudeći ključno nacionalno i sigurnosno pitanje Hrvata kao naroda. Na djelu je destrukcija svih sustava koji čine jednu državu. 

U isto vrijeme čak 79 posto iseljenih Hrvata iznimno je zadovoljno "novim životom" u Njemačkoj, pa njih 88,5 posto nije požalilo što se odselilo, piše doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u porukama istraživanja koje je proveo na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku u protekle tri godine.

Jurić ističe kako istraživanje upozorava na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Najveći broj iseljenika kao razloge migracije naveo je bolje ekonomske okolnosti u inozemstvu, ali ne i nezaposlenost u domovini. Većina ih navodi bolje uvjete rada, kao važan razlog, a i društveno-politički motivi igraju bitnu ulogu.

'Bilo je za pretpostaviti da su pravna i ekonomska nesigurnost, nemoral političkih elita, i korupcija pridonijeli iseljavanju. Ali da iseljavaju pretežito zaposlene osobe, nismo očekivali. Također nas je iznenadilo da su mnogima bili bitni tzv. subjektivni motivi. Mnoge motivira želja da dožive i upoznaju nešto novo ili da se usavrše u vlastitoj profesiji, što im u domovini nije omogućeno', piše Jurić u istraživanju, prenosi Glas Slavonije.

Danas su žene u hrvatskom društvu sklonije migracijama nego ikada prije, s tim da su to žene u fertilnoj dobi, nositeljice biološke obnove populacije. Najsklonije migriranju su osobe između 25 i 45 godina. Većina iseljenih je zaposleno, najčešće sa završenom srednjom školom (60,7 %), a udio visokoobrazovanih je 37,8 posto ili 12 posto veći nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina.

Gledano regionalno, najveću sklonost migriranju iskazuju ispitanici s područja Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje, što se podudara i s podacima Državnog zavoda za statistiku, gdje tu prednjači Grad Zagreb s 13,4 posto, a slijede Osječko-baranjska županija s 10 posto i Zagrebačka županija s 8 posto.

'Važno je da je najveći broj ispitanika izabrao opciju koja govori o sigurnosti i političkoj i pravnoj stabilnosti imigracijske zemlje, kao uvjerljivo najvažniju vrijednost', zaključuje autor, dodajući kako je 73 posto hrvatskih građana zadovoljno plaćom u Njemačkoj, a samo 5 posto nezadovoljno. Čak je i u pogledu mnogima spornog smještaja velika većina zadovoljna - 69 posto, a samo 7,2 posto nezadovoljno, piše Glas Slavonije.

Što se tiče povratka ili ostanka, većina se sve do mirovine odlučuje za ostanak u Njemačkoj (85 %). Samo 15 posto ih razmišlja o povratku u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, a 45 posto bi se eventualno moglo vratiti kada budu u mirovini. Za 40 posto ispitanika povratak ne dolazi u obzir. Jurić zaključuje kako prema svemu sudeći ipak neće doći do znatnih "potresa" nacionalnog identiteta i "odnarodnjavanja" jer ih 65 posto smatra bitnim njegovanje svoje kulture, jezika i tradicije.