SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAMATE
 
Hrvatska bilježi drugi najveći pad troška kamata u EU u razdoblju 2015. – 2018.
Autor/izvor: Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke
Datum objave: 13.06.2019. - 14:23:23
ANALIZA - Novi plasman obveznica predstavlja rekordno jeftino zaduženje RH, posljedično znači i otprilike HRK 500mn uštede za državni proračun na godišnjoj razni.

U malo širem kontekstu, izdanje se vrlo dobro uklapa u postojan trend pada troška servisiranja javnog duga ili, plastičnije rečeno, cijene koju građani plaćaju za kamate na akumulirani dug države. Ako pogledamo razdoblje od 2015., kada su ujedno zabilježeni i najveći izdaci za kamate, do 2018. godine, tada vidimo da je trošak kamate pao s razine od 3,5% BDP-a na razinu od 2,3% BDP-a, odnosno za otprilike tri milijarde kuna ili 1,2% BDP-a. U spomenutom razdoblju, jedino je Slovenija zabilježila tek nešto veći pad troška kamata, dok je prosjek Europske unije zabilježio pad od tek 0,4% BDP-a.

Ako pogledamo i očekivanja za razdoblje 2019 – 2020., trend ostaje sličan. Hrvatska ima potencijal zabilježiti najveći pad troška servisiranja duga u EU (0,35%), bitno više od prosjeka EU (0,05%) i time se zapravo u potpunosti približiti njzinom prosjeku. Složit ćemo se da se radi o bitnom napretku ako uzmemo u obzir da je u 2015. Hrvatska bila blizu začelja EU (4. zemlja po visini troška servisiranja javnog duga).

Trošak servisiranja javnog duga u velikoj je mjeri određen samom veličinom javnog duga. Fiskalnom konsolidacijom pad javnog duga u Hrvatskoj bio je dvostruko snažniji u odnosu na prosjek EU-a (9,2 p.p. BDP-a u usporedbi s 4.6 p.p. BDP-a), dok bi se pozitivan trend trebao dodatno intenzivirati u 2019. i 2020. godini. Posljedično, to bi trebalo značiti više od 10 p.p. BDP-a niži javni dug u usporedbi s prosjekom EU.

Spomenuti trendovi jasno ukazuju na važnost kako stabilnog i održivog gospodarskog rasta, ali posebice odgovorne fiskalne politike, a u kontekstu rasta kreditnog rejtinga, pada premije rizika i troška zaduženja, kao i otvaranja perspektive ulaska u eurozonu.