SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NEDOVOLJNO
 
HNB: Oporavak nije dostatan za zaustavljanje rasta unutarnjih ranjivosti
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 16.07.2015. - 19:58:00
Zadnja izmjena: 16.07.2015. - 23:30:21
ZAGREB - Zadržavanje povoljnih uvjeta na međunarodnim financijskim tržištima smanjuje rizike za financijsku stabilnost Hrvatske, no, blagi oporavak domaćeg gospodarstva, s očekivanim realnim porastom za 0,5 posto u ovoj godini, nije dostatan za zaustavljanje rasta unutarnjih ranjivosti, ponajprije zbog snažnog povećanja javnog duga, ocjenjuje se u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost".
Nositeljima ekonomske politike poručuje se kako bi trebali iskoristi razdoblje niskih kamatnih stopa i provoditi daljnje reforme koje će dovesti do poboljšanja poslovnog okružja i omogućiti više potencijalne stope rasta BDP-a.

"Povoljni uvjeti na međunarodnim financijskim tržištima smanjuju rizike za financijsku stabilnost Hrvatske povezane s visokim potrebama refinanciranja vanjskog duga. No, spor gospodarski oporavak koji se očekuje u 2015. nedostatan je za zamjetnije poboljšanje makroekonomskih i financijskih pokazatelja te zajedno s brzim rastom i visokom razinom javnog duga i izraženom osjetljivošću domaćih dužnika na promjene tečaja i kamatnih stopa čini glavni rizik za financijsku stabilnost u sljedećem razdoblju", konstatira se u danas objavljenoj publikaciji.

Analitičari središnje banke pritom predviđaju da će javni dug do kraja 2015. dosegnuti razinu od 88 posto udjela u BDP-u, što je, napominju, djelomice posljedica promjene statističkog obuhvata, a djelomice rastućeg manjka opće države i izostanka kapitalnih priljeva u proračun. Ističu i kako je potreba za financiranjem velika i drugu godinu zaredom i iznosi oko 20 posto BDP-a. Dodaju kako u usporednoj grupi zemalja Hrvatska ima najizrazitije fiskalne neravnoteže.

Inozemni dug pak krajem 2015. mogao bi dosegnuti 110 posto BDP-a. No, napominju kako je to prije svega posljedica kretanja tečaja dolara prema euru i repo operacija HNB-a, što znači da se dug efektivno neće znatnije izmijeniti.

U ocjeni glavnih rizika i izazova za politiku financijske stabilnosti analitičari središnje banke napominju da, iako su rizici povezani s kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima i nadalje relativno niski, povećanje kolebljivosti i neizvjesnosti oko Grčke potencijalna su prijetnja financijskoj stabilnosti Hrvatske zbog mogućega nepovoljnog učinka na troškove zaduživanja domaćih sektora.

Glavni rizici za financijsku stabilnost proizlaze iz sporog gospodarskog oporavka, rastućega javnog duga te izražene ranjivosti svih domaćih sektora na promjene uvjeta zaduživanja, kao i promjene tečaja zbog visoke euroiziranosti obveza.

U slučaju porasta nestabilnosti na financijskim tržištima održivost javnoga duga bila bi otežana, dok bi se privatni sektor suočio s pooštrenim uvjetima financiranja i teškoćama u podmirivanju dugova, što bi povećalo rizike za stabilnost bankovnog sustava.

Ističu kako bi glavni pokretač gospodarske aktivnosti i u 2015. trebao biti sektor izvoza.

Unatoč inicijalno pozitivnim učincima poreznih izmjena na raspoloživi dohodak, stagnacija zaposlenosti, razduživanje i relativno visoka opterećenost kućanstava teretom otplate dugova i nadalje dominantno negativno utječu na potrošnju, dok su investicije kontinuirano na niskoj razini.

Stoga se, u uvjetima nužne fiskalne konsolidacije, najznačajniji pozitivan doprinos gospodarskoj aktivnosti očekuje od jačanja izvoza. No, upozoravaju kako je izvoz i nadalje ograničen niskom konkurentnošću i nepovoljnom strukturom

Gospodarska aktivnost, a time i glavni rizici za financijsku stabilnost, u sljedećem će razdoblju, ističu, ovisiti o oporavku zemalja EU-a, posebice glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, vanjskim šokovima koji bi mogli utjecati na uvjete financiranja i domaćim strukturnim reformama koje bi trebale poboljšati privlačnost ulaganja u izvozno orijentirane sektore i osigurati održivost javnog duga.

Za bankovni sustav navode da je stabilan i visoko kapitaliziran, a loši plasmani primjereno su osigurani rezervacijama pa su rizici za njegovu stabilnost ostali relativno mali. No, spor gospodarski oporavak i nepovoljna kretanja na tržištu rada nastavljaju negativno utjecati na kvalitetu bankovnih plasmana pa se očekuje da će udio loših u ukupnim kreditima u 2015. ostati visok.

Za sektor kućanstava, neovisno o mogućim ranjivostima u scenariju porasta kamatnih stopa u budućnosti, rizici se trenutno smanjuju zahvaljujući ponajprije općem padu kamatnih stopa te blago rastućem raspoloživom dohotku, uslijed promjena poreznih propisa.

S druge strane, iako sam rast tečaja švicarskog franka nije znatno utjecao na financijsku stabilnost sustava, neki od javno predloženih načina rješavanja problema dijela dužnika mogli bi je ugroziti, ponajprije zbog negativnih učinaka takvih rješenja na visinu međunarodnih pričuva RH, tvrde iz HNB-a.