SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NESLAGANJA
 
Članice eurozone korak bliže većoj integraciji, ali...
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 14.12.2018. - 21:16:36
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije napravili su korak unaprijed prema većoj integraciji u eurozoni kako bi spriječili buduće krize, no, duboka neslaganja ostavila su ključne probleme neriješene, poput proračuna eurozone ili plana osiguranja depozita.

Čelnici zemalja članica EU-a osim Velike Britanije, koja će Uniju napustiti u ožujku, pohvalili su dogovor postignut prije od njihovih ministara financija kako bi dodijelili nove ovlasti fondu za spašavanje članica eurozone Europskom Mehanizmu za Stabilnost (ESM).

Ministri su ujedno tražili smjernice za veoma spornu ideju proračuna eurozone, njegovu veličinu, svrhu, financiranje i trajanje, te plan jamstvo depozita za eurozonu koji bi spriječio navalu na banke i stabilizirao bankovni sustav.

Duboko podijeljeni, čelnici zemalja rekli su kako će dogovoriti veličinu proračuna kasnije, no naglasili su kako mora biti dio šireg proračuna EU-a koji predstavlja jedan posto bruto nacionalnog dohotka Unije. Ovo nije ni blizu prvotne ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je predložio da bi proračun trebao biti nekoliko posto BDP-a Unije.

"Ovo je kompromis s elementima francuskog prijedloga i ostalih. Da, oni bi voljeli da smo otišli i dalje", rekao je nizozemski premijer Mark Rutte, jedan od čvršćih protivnika ideje proračuna za eurozonu.

Bio je to ujedno i udar u smjeru njemačkog ministra financija Olafa Scholza, koji je htio da proračun stabilizira gospodarstva kroz plan osiguranja za nezaposlenost, a čelnici su naglasili kako bi se samo trebao koristiti za povećanje konkurentnosti gospodarstava te njihovo ujednačavanje.

Isključivanje stabilizacije kao funkcije proračuna je ujedno i korak unatrag za Europsku komisiju, koja je željela da on podrži ulaganja u vrijeme kriza, budući da je to obično prva stavka koju vlade režu u recesiji.

ESM je ujedno tvrdio kako bi eurozona trebala imati svoj zasebni proračun koji bi mogla posuđivati pojedinim zemljama na udaru vanjskih čimbenika za koje nije sama kriva, pogotovo zato što monetarna politika Europske središnje banke ne može pomoći u takvim slučajevima.

"Imam dojam da napredujemo, ali ne napredujemo dovoljno brzo", rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Nizozemska, koju još podržava nekoliko zemalja europskog sjevera i Njemački konzervativci, snažno se protivi planu da se proračun koristi za stabilizaciju, zabrinuti da to znači kako će neki morati plaćati više za zajedničku novčanu pričuvu koji koriste samo neki. Neki su s druge strane bili u potpunosti protiv proračuna eurozone.

Čelnici zemalja stoga traže od svojih ministara financija da razrade pojedine detalje proračuna, koji bi ujedno bio otvoren i za zemlje koje su zamrznule svoje tečaje u Tečajnom Mehanizmu II, čekaonici za dobivanje valute Euro, do lipnja 2019., a taj rok pada vrlo blizu završetka euro parlamentarnih izbora koji su u svibnju.

Ministri će na temelju Komisijina prijedloga iz svibnja, a koji spominje program potpore strukturalnim reformama vrijedan 25 milijardi eura te Europskoj investicijskoj stabilizacijskoj funkciji 30 milijardi eura.

No izuzimajući stabilizacijsku funkciju proračuna, čelnici su izuzeli i Komisijinu investicijsku stabilizaciju, rekli su dužnosnici, dodajući samom zaključku: "Instrument će biti usvojen ... na osnovi relevantnih Komisijskih prijedloga koji će biti i izmijenjen ako bude potrebno".

Juncker je na novinskoj konferenciji poručio kako se Komisija drži originalnog prijedloga.

Čelnici su također bili oprezni u izbjegavanju bilo kakve direktne povezanosti s kontroverznom temom integracijskog plana eurozone, Europskog plana za osiguranje depozita (EDIS).

To je posljednji element koji nedostaje bankarskoj uniji eurozone a koji već sadrži samostalnog nadzornika za sve banke i jedinstven plan rješavanja za institucije koje propadnu.

Njemačka, Nizozemska i ostale sjeverne zemlje strahuju da bi prihvaćanjem EDIS-a na njihova pleća pala otplata depozita u zemljama poput Italije, Grčke, ili Portugala, gdje su banke ranjive, često kao ostavština dužničke krize iz 2010., a koja je trajala do 2015.

Nakon godinu dana rasprava, ministri financija EU-a nisu se mogli dogovoriti čak ni kada će započeti rasprave o EDIS-u, kao s proračunom eurozone želeći da čelnici zemalja prekinu zastoj.

Ovo se nije dogodilo jer su čelnici odlučili usredotočiti se na potrebu smanjivanja rizika u bankarskom sustavu te su pozvali na rad oko unaprjeđenja bankarske unije općenito, čak i ne spominjući izravno plan za depozit.