SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TRŽIŠTE RADA
 
Austrija: Hrvati se snalaze unatoč zabrani zapošljavanja
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 19.03.2018. - 20:42:46
BEČ - Austrijska vlada još nije donijela odluku hoće li produžiti prijelazni rok za zapošljavanje hrvatskih državljana. Neki ministri vide potrebu poduzeća, drugi ukazuju na skoro 400.000 nezaposlenih u Austriji.

„Kada Hrvati dolaze u Austriju, oni ne dolaze u nešto nepoznato i ovdje se jako brzo snađu. Ovdje svatko već ima nekoga, netko prijatelje, netko rodbinu, mi se ovdje ne osjećamo kao u inozemstvu i povezanost Hrvatske i Austrije ne datira od postanka EU-a, već puno, puno duže. Sjetite se samo Gradišćanskih Hrvata, od kada oni žive u Austriji“, kaže Anto Sluganović, poduzetnik, osnivač tvrtke TERRAGAZ GmbH i pokretač informativne platforme Kroativ, koja Hrvate u Austriji informira o kulturnim, privrednim i političkim zbivanjima, kako u Austriji, tako i u Hrvatskoj.

U Austriji živi preko 100.000 Hrvata, kaže Sluganović i oni slove kao marljivi i pouzdani radnici i poslovni ljudi. Mnogi od njih su poduzetnici, pa tako i zapošljavaju ljude koji dolaze iz Hrvatske. Često i austrijske kompanije zapošljavaju hrvatske stručnjake, koji su im potrebni kako u poslovnicama u Beču, tako i za suradnju s poduzetnicima u Hrvatskoj.

„Austrija i Hrvatska već su dugo povezane i poslovnim vezama, ljudi znaju da se na hrvatske radnike i stručnjake mogu osloniti, i to također igra bitnu ulogu“, objašnjava Sluganović.

Jedan od onih koje su u Beč dovele poslovne veze je i Mario Harapin, vlasnik trgovine Delikroat u sedmom bečkom kotaru, u kojoj se nude hrvatske delikatese. Proizvodi malih proizvođača i obiteljskih domaćinstava iz Hrvatske nailaze na veliki interes bečke gradske klijentele; mogućnost za poslovanje, koju je Harapin prepoznao za vrijeme jednog poslovnog boravka u Beču.

„Ja sam cijeli život u trgovini i ugostiteljstvu i jednom prilikom sam ovdje u Beču prodavao robu. Pa sam onda malo i razgledao tržište i shvatio da ovdje zapravo nedostaje jedna ovakva radnja. Pa sam onda odlučio pokušati“, priča Harapin.

Harapin je svoju robu u Austriji najprije prodavao po tržnicama, a onda je prostor u elitnoj trgovačkoj ulici Neubaugasse opremio slavonskim hrastom, na kojemu mušterije sad čekaju hrvatski pršut, ulje, masline, vino i sir.

„Ja sve proizvođače poznajem osobno i ovo ovdje vam je kao da ste došli u Hrvatsku. Ovo je takoreći dio Hrvatske“, kaže Harapin i postavlja stol sa sirom, pršutom i domaćim kruhom.

„Malo da se prezalogaji“, dodaje „baš kako se i u Hrvatskoj dočekuju gosti.“

Harapin u trgovni u međuvremenu zapošljava i dvije radnice, a one su također podrijetlom iz Hrvatske.

One su doduše studentice, a da nisu studentice teško da bi ih mogao prijaviti, jer ovdje na uredu za zapošljavanje imate dosta domaćih trgovaca, a oni su vlastima ovdje ipak prioritet“, objašnjava Harapin.

I upravo ovo je jedna od restrikcija koje za hrvatske građane definira takozvani prijelazni rok za zapošljavanje Europske unije. To konkretno znači da osobe s hrvatskim državljanstvom u Austriji radnu dozvolu mogu dobiti samo ako je zanimanje kojim se bave u Austriji deficitarno. Poslodavac, istina, zahtjev za izdavanje radne dozvole može predati i za druga zanimanja, ali ta procedura slovi kako komplicirana, pa se poslodavci u taj proces nerado upuštaju. Kako stvari sada stoje, ova odrednica istječe 30. 6. 2018, kada Hrvatska puni pet godina kao članica EU-a. No austrijska vlada je želi produžiti za dodatne dvije godine, što bi po europskim odredbama bilo i moguće, jer prijelazni rok za nove članice može trajati do sedam godina.

"Razmišljamo o tome da potpuno iscrpimo tu mogućnost i da prijelazni rok traje sedam godina“, kaže tako ministrica zdravstva i socijalne skrbi Beate Hartinger-Klein iz Slobodarske stranke (FPÖ). Austrija, kaže ona, mora misliti na svojih 400.000 nezaposlenih i dodaje da tržište rada ne bi podnijelo potpuno otvaranje za radnu snagu iz Hrvatske. Kao jedan od razloga se navodi i činjenica da je „natprosječno velik broj Hrvata u Austriji koji su bez posla“. S druge strane, austrijska ministrica gospodarstva Margarete Schramboeck je protiv produljenja prijelaznog roka za Hrvate zbog „potreba u poduzećima“.

Što bi produljenje zabrane zapošljavanja moglo značiti za Hrvate koji razmišljaju o zaposlenju u Austriji?

„Pa, vjerojatno ništa posebno, ljudi će i dalje dolaziti i snalaziti se kao što su se snalazili i do sada. Ako bi ta odrednica bila ukinuta, možda bi počelo dolaziti malo više ljudi, ali i to je upitno“, smatra Sluganović.

Istovremeno, austrijska Vlada želi proširiti popis deficitarnih zanimanja, tako da bi se na tom popisu uskoro mogli naći i mnogi poslovi za koje je potrebno relativno malo formalnog obrazovanja. Oporba te namjere oštro kritizira. Tamo smatraju kako Vlada s jedne strane navodi da želi zaštititi tržište rada, dok ga istovremeno otvara na drugi način, te ipak stvara konkurenciju otvarajući prostor ljudima koji su spremni raditi za manje plaće.

„Mislim da to nije problem, jer su primanja, pa tako i minimalna, zakonski regulirana. Poslodavci su također često primorani zapošljavati nekoga s ureda rada tko zapravo ne želi raditi, dok ovamo imate ljude koji bi zaista radili, ali ne smiju. Ako se to analizira na razini EU-a, onda je i to neka vrsta diskriminacije, zar ne“, pita Sluganović.

U Vladi kažu da će o ovom pitanju još raspravljati, te o svemu pravovremeno informirati službeni Bruxelles. A do tada? „Tko hoće raditi, a naši ljudi su vrijedni, on će za to uvijek naći mogućnost. Neki će radnu dozvolu dobiti u kompaniji kod rođaka ili prijatelja, stručnjake će u Austriju pozvati neka austrijska kompanija, a neki će postati poduzetnici, i opet sve u redu“, smješka se Sluganović.

Tim prije što, kaže i Mario Harapin, Austrija itekako vodi računa o svojim poduzetnicima.

„Ja sam u Austriji poduzetnik postao za 15 minuta i Austrijska gospodarska komora mi daje izuzetnu podršku. To je nevjerojatno koliko oni nas potiču i koliko je sve jednostavno. Iskreno, meni je u Hrvatskoj sve bolje, tamo se zbog ljudi i našeg načina života jednostavno bolje osjećam, ali je ovdje sve izuzetno dobro organizirano i prije svega puno sigurnije“, zaključuje Harapin, austrijski poduzetnik iz hrvatskog Zaprešića.