SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KINA-REGIJA
 
Alarm u Bruxellesu zbog suradnje Kine i zemalja regije
Autor/izvor: SEEbiz / Financial Times / Politico
Datum objave: 27.11.2017. - 20:38:09
LONDON - Skupina 16 plus 1 zemalja središnje i istočne Europe i Kine, čiji su se čelnici sastali u ponedjeljak u Budimpešti, izaziva sumnjičavost u Bruxellesu i glavnim prijestolnicama EU-a, a diplomati se pribojavaju da bi njome Peking mogao potkopavati pravila EU-a i koristiti rastuće napetosti između istočnih i zapadnih članica Unije, piše Financial Times.

Glavni motiv suradnje u okviru te skupine je mogućnost Kine da financira i gradi ceste, željezničke pruge i drugu infrastrukturu koju neke siromašnije članice iz središnje istočne Europe trebaju, no razmjeri operacija u toj suradnji prelili su se i na politička i strateška područja što izaziva nepovjerenje nekih zapadnoeuropskih sila koje dominiraju u politici Unije, piše list.

"Ovaj subregionalni pristup (16 plus 1) nailazi na dosta sumnjičavosti ne samo u Bruxellesu nego i u prijestolnicama mnogih drugih država članica", rekao je listu europski diplomat koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti teme.

Drugi diplomat, koji je također tražio da ostane neimenovan, napomenuo je da se "16 plus 1 bavi mnogim stvarima" a neke od njih "zadiru u nadležnosti EU-a ili ulaze u nova područja gdje već postoje inicijative između EU-a i Kine". "A vidimo samo vrh ledenog brijega", dodao je.

Kako se Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Poljska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Albanija, Makedonija, Crna Gora, Češka, Litva, Latvija i Estonija, pripremaju za godišnji summit s Kinom, postaje jasno da utjecaj Pekinga raste u državama središnje i istočne Europe, primjećuje list.

"Težište svjetskog gospodarstva pomiče se sa zapada na istok, i iako se još uvijek to u zapadnom svijetu donekle poriče, to poricanje ne izgleda razborito", rekao je u listopadu mađarski premijer Viktor Orban.

"Vidimo kako se težište svjetskog gospodarstva pomiče s atlantske u pacifičku regiju. To nije moje mišljenje, to je činjenica", rekao je.

"Za Kinu je tih 16 zemalja važno po sebi ali i kao most u EU", kaže Jonathan Hillman, direktor projekta Reconnecting Asia washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Za neke u EU-u dva su glavna razloga za zabrinutost. Prvi je da bi Kina mogla pojačati svoja nastojanja da iskoristi utjecaj koji gradi u središnjoj i istočnoj Europi da zaobiđe neke aspekte zajedničke politike EU-a spram Kine. Drugi je da bi neke od zemalja skupine 16 plus 1 mogle iskoristiti snažne veze s Kinom da osnaže svoje pregovaračke pozicije spram Bruxellesa.

Europski diplomati kažu da bi takva dinamika mogla potkopati učinkovitost Bruxellesa u često neskladnim odnosima s njegovim drugim po veličini trgovinskim partnerom.

Jedna od zabrinutosti je da bi ustrajavanje Kine na zajamčenim ugovorima za njene tvrtke moglo narušiti pravila javne nabave za jedinstveno tržište EU-a.

Strasti su se već uzburkale. U rujnu je Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova pozvao Peking da poštuje koncept "jedne Europe" dodavši da "ako ne uspijemo razviti jedinstvenu strategiju spram Kine, onda će Kina uspjeti u dijeljenju Europe". Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da je "šokirano" Gabrielovom izjavom.

Cui Hongjian, ravnatelj Kineskog instituta za vanjsku politiku, napisao je u državnom listu Global Times, da je Gabrielov koncept "jedne Europe" neprikladan a njegove zabrinutosti oko skupine skupine 16 plus 1 neutemeljene.

"Gabriel je od Kine zatražio da razvija stajalište 'jedne Europe'. Jedna Europa je moguća zemljopisno, ali ne i u političkom i gospodarskom smislu", napisao je Cui.

To su mnogi europski diplomati protumačili kao poziv za 16 zemalja da podrže kinesko stajalište u sporu u Južnom kineskom moru i drugim geopolitičkim pitanjima važnim za Peking, poput neutraliziranja Dalaj Lame, protjeranog tibetanskog duhovnog vođe, i suprotstavljanja neovisnosti Tajvana od kineske matice.

U nekim prijestolnicama i potencijal skupine 16%2B1 da oblikuje buduća glasovanja u EU-u izaziva zabrinutost. Unija traži jednoglasnost u većini pitanja vanjske i sigurnosne politike, uključujući sankcije, što zapravo svakoj članici daje mogućnost veta.

Diplomat iz jedne od 16 plus 1 država brani skupinu kao "gospodarski instrument" koji radi "potpuno transparentno".

"Znam da ima ljudi kojima ovo stvara nemir", rekao je diplomat. Ali među članicama skupine 16 plus 1 kažemo i Kinezima da smo članice EU-a i slijedimo zajednička stajališta EU-a spram Kine", rekao je.

Kina će se vjerojatno suočiti sa izazovima kada pokuša provesti projekte u zemljama Centralne i Istočne Europe koje su u Europskoj uniji. Za njih ne samo da važe propisi EU o zaštiti konkurencije, već od bloka dobijaju i značajna sredstva za finansiranje infrastukturnih projekata, piše portal Poilitico.

U tekstu povodom summita "16 plus 1" koji se danas održava u Budimpešti, portal navodi da su u okviru kineskog programa "Jedan pojas, jedan put" ubrizgana financijska sredstva u infrastrukturnu, logističku i transportnu mrežu "kako bi se kineskim proizvodima omogućio lakši ulazak na europsko tržište". 

"Kina godinama promovira velike investicije i inicijativu '16 plus 1' kako bi povećala svoj utjecaj u zemljama centralne i istočne Europe, ali su ti njeni napori u posljednje vrijeme upalili alarm u Bruxellesu, naročito zbog aktivnosti Pekinga na Balkanu", navodi se u tekstu. 

Profesor asistent sa Sveučilišta u Budimpešti Tamaš Maturai kaže za Politico, da je Kina sa projektima uspješnija na Zapadnom Balkanu - u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, "gdje sredstva EU nisu dostupna, a propisi EU nisu primjenjivi". 

Istovremeno Politico ocenjuje da "koliko god da je Peking planirao da 16 zemalja centralne i istočne Europe budu kohezivni entitet koji će raditi zajedno na implementaciji zajedničkih projekata, te države u praksi imaju različite prioritete i posluju po različitim pravnim režimima" i dodaje da su države članice EU, a koje su dio te inicijative, manje otvorene za kineske investicije. 

Kineski dužnosnici procjenjuju da je Kina investirala više od osam milijardi dolara u regiju CIE, sa kojim je prošlogodišnja bilateralna trgovina bila za 11 posto veća nego 2011. godine.